Štampa Verzija za štampu

U koncepciji komisionog posla direktni odnos između komltenta i trećeg lica, sa mogućnošću uzajamnog isticanja prigovora i podizanja uzajamnih tužbi iz posla zaključenog posredstvom komisionara, uspostavlja se cesijom, indosiranjem hartija od vrednosti ili zakonskom personalnom subrogacijom

Sud:   Datum: 25.12.2003 Broj: Pž.5311/03
Abstrakt:

Komisioni posao regulisan je u našoj zemlji Zakonom o obligacionim odnosima, Zakonom o spoljnotrgovinskom poslovanju, opštim uslovima poslovanja zastupničkih organizacija, a postoje i brojni običaji.Na komision se odnose odredbe Zakona o obligacionim odnosima od člana 771. do člana 789.Ugovor o komisionu je takav ugovor o obavljanju privrednih usluga u kome se jedna ugovorna strana komisionar obavezuje da u svoje ime, a za račun svog komitenta zaključi neki privredni ugovor, druga ugovorna strana nalogodavac (komitent) se obavezuje da za to plati određenu naknadu (proviziju).Kada su u pitanju pravni odnosi kod ugovora o komisionu, valja naglasiti da je pravna konstitucija pravnog posla komisiona po pravilu trodimenzionalna: nalogodavac (zastupani, principal, vlastodavac, komitent), komisionar i treće lice.Prema koncepciji komisionog posla postoje dva pravna odnosa i to unutrašnji pravni odnos, koji se zasniva na nalogu (mandatu) i koji u stvari predstavlja odnos iz ugovora o komisionu (odnos: komisionar-nalogodavac) i spoljašnji pravni odnos, koji nastaje izvršenjem zaključenog ugovora o komisionu od strane komisionara, tj zaključenjem nekog pravnog posla iz predmeta ovog ugovora. U tom pravnom odnosu nalazi se komisionar, koji je zaključio ugovor u svoje ime, a za račun svog komitenta i treće lice. Prema tome, koncepcija komisionog posla koja je prihvaćena u našoj zemlji u ZOO, u tom pravnom odnosu nalazi se komisionar, koji je zaključio ugovor u svoje ime, a za račun svog komitenta i treće lice. Prema tome, koncepcija komisionog posla koja prihvaćena u Zakonu o obligacionim odnosima polazi od principa negacije direktnog pravnog odnosa između komitenta (nalogodavca i trećeg lica), što isključuje i uzajamno podizanje tužbi iz ugovora zaključenog posredstvom komisionara (tužbe se mogu podizati, prigovori slati samo na relaciji komisionar treće lice). Negacija direktnog pravnog odnosa komitent treće lice ipak ima određene izuzetke i to u situaciji stečaja komisionara, ali se o tome u ovom slučaju ne radi. U koncepciji komisionog posla direktni odnos između komitenta i trećeg lica, sa mogućnošću uzajamnog isticanja prigovora i podizanja uzajamnih tužbi iz posla zaključenog posredstvom komisionara, uspostavlja se cesijom (formalnim ustupanjem od komisionara komitentu), indosiranjem hartije od vrednosti ili zakonskom personalnom subrogacijom.