Iz sadržine spisa predmeta proizilazi da je presudom prvostepenog suda broj P. 3250/89 od 17. 12 1991. godine tuženi obavezan da plati tužiocu iznos od 60.080 dinara, koji iznos je dospeo za naplatu 8.03.1989. godine.
Tuženi je taj iznos platio tužiocu 11.05.1992. godine.
Navedeni iznos tuženi je dugovao tužiocu jer je tužilac za račun tuženog izvodio radove na građevinskom objektu u Beogradu te dosuđeni iznos predstavlja cenu za izvedene radove U ovoj parnici tužilac potražuje štetu koju je pretrpeo zbog toga što je tuženi bio u docnji u pogledu plaćanja navedenog iznosa za vreme trajanja spora, a prema odredbi člana 278. stav 2. ZOO Pogrešno su niži sudovi primenili materijalno pravo kada su zaključili da tužilac neosnovano potražuje spornu štetu od tuženog, jer je do docnje u pogledu plaćanja novčane obaveze došlo zbog vođenja parničnog i izvršnog postupka Prema odredbi člana 278. stav 2. ZOO, ako je šteta koju poverilac trpi zbog docnje dužnika veća od iznosa koji je dobio na ime zatezne kamate, onda on ima pravo zahtevali razliku do potpune naknade štete U tužbi i u toku postupka tužilac je izneo da je tuženi bio u obavezi da dugovani iznos plati do dana dospeća, tj. do 8.03.1989. godine, a da je to učinio tek novembra 1992. godine.
Za vreme docnje došlo je zbog velike stope inflacije, do enormnog većanja cena građevinskih radova, tako da tužilac dana 11.05.1992. godine, kada isplaćene glavnica i kamata, ili izbliza nije mogao da pokrije vrednost izvedenih čova.
Na te okolnosti tužilac je predložio veštačenje, ali su niži sudovi odbili predočeno dokazivanje, smatrajući da tužilac nema pravo da potražuje spornu štetu Nasuprot iznetom zaključku nižih sudova, ovaj sud nalazi da pravo na naknadu štete u smislu odredbe člana 278. stav 2. ZOO poverilac ima bez obzira što je docnja dužnika tekla zbog trajanja parničnog i izvršnog postupka radi naplate novčanog potraživanja.
Zahtev za naknadu štete u smislu odredbe člana 278. stav 2. ZOO predstavlja nov osnov potraživanja poverioca o kojem nije odlučeno u prvoj parnici radi naknade nominalnog iznosa glavnog duga sa zateznom kamatom, pa zbog toga poverilac ima pravo da u posebnoj parnici počuje tu štetu Kako je, s obzirom na način na koji je određivana visina stope zatezne kamate u spornom periodu, izvesno da ta kamata ni izbliza nije pokrivena cena na malo, a posebno i rast cena građevinskog materijala i usluga, to ima pravo da potražuje spornu štetu u visini koja prelazi iznos naplaćenih kamata za vreme docnje pravo na naknadu štete u smislu čl. 278. st. 2. zoo