Ustavni sud, Veliko veće u sastavu: predsednik Suda dr Dragiša B. Slijepčević, predsednik veća i sudije Vesna Ilić Prelić, Katarina Manojlović Andrić, dr Olivera Vučić, Predrag Ćetković, Milan Stanić, Bratislav Đokić i mr Tomislav Stojković, članovi Veća, u postupku po žalbama Dušana Đurić a iz Pirot a, Zagorke Kolović iz Čačk a, Vesne Ilić iz Ub a, Radice Petković iz Beograd a, Vladimir a Radivojević a iz Knjaževc a, Dragiše Đorđević a iz Beograd a, Stanke Krstić iz Bujanovc a, Predraga Nikolić a iz Surdulic e, Jelene Pavlović iz Niš a, Jelic e Vujinović iz Bačk e Palank e, Zoran a Glišić a iz Boljevc a, Čedomira Nedeljković a iz Vranja, Vujoš a Tošić a iz Požarevc a, Novice Peković a iz Beograd a, Dušanke Pešterac iz Čačk a, Erike Sarvak Barati iz Sent e, Svetolika Vioglavin a iz Zrenjanin a, Vere Pešić iz Beograd a, Dragan a Nešić a iz Beograd a, Srboljuba Stanišić a iz Loznic e, Rastislava Adamek a iz Bačk e Palank e, Vojislava Nikolić a iz Vršc a, Duška Sovilj a iz Čelarev a, Radomira Jovanović a iz Kuršumlij e, Milutina Ilića iz Ljiga, Nebojše Milošević a iz Prokuplj a, Jelene Bogojević Lazić iz Beograd a, Maje Ris iz Novog Sada , Svetislav a Đorđević a iz Vranja , Davor a Plećaš a iz Nov og Sad a, Dejan a Dragović a iz Smederev a, Katarine Vučković iz Čačk a, Novice Mihailović a iz Beograda, Žužan e Feldi iz Subotic e, Zorana Dobrosavljević a iz Lapov a, Borivoja Simić a iz Loznic e, Aleksandr a Perunović a iz Leskovc a, Verice Davidović iz Kraljev a, Veselinke Milošević iz Nov og Beograd a, Vasilija Vasić a iz Ljubovij e, Ljiljane Ristić iz Kruševc a, Svetlane Kovačević iz Beograd a, Predrag a Erc a iz Kraljev a, Zlatic e Živić Petković iz Kraljev a, Mirjane Vržin e iz Ćuprij e, Stanislav a Đorđević a iz Leskovc a, Dragoslava Hajduković a iz Rum e, Slavice Milutinović iz Ša pca, Branke Kosovac iz Nov og Sad a, Dragane Puklin iz Požarevc a, Milana Radulović a iz Bajin e Bašt e, Tomislava Potić a iz Pirot a, Mirjane Pajtić iz Ša pca, Milisava Spasić a iz Leban a, Ljubodraga Pljakić a iz Beograd a, Leposav e Ralić iz Ša pca, Radomira Milikić a iz Beograd a, Danice Kosovac iz Beograd a, Biljane Đuričić iz Rum e, Nevenke Kaluđerović iz Beograd a, Dejana Knežević a iz Šid a, Zorice Cvejić iz Beograd a, Natalije Bobot iz Nov og Beograd a, Zoran a Dragović a iz Beograd a, Ljiljane Grujić iz Smederevsk e Palank e, Nad e Stamenić iz Užic a, Nikole Vazur e iz Beograd a, Milanke Ivanić Jankulov iz Nov og Sad a, Predraga Gligorijević a iz Beograd a, Suzane Dimitrijević iz Surdulic e, Marije Vučiće vić iz Požarevc a, Momčila Krstić a iz Kraljev a, Adelaid e Anđelković iz Požarevc a, Rose Kulić iz Beograd a, Gordane Cmiljanović iz Bogatić a, Jovan a Stojanović a iz Leskovc a, Vesne Vinš iz Beograd a, Ružice Martinović iz Ša pca, Milojk e Zeković iz Beograd a, Tatjan e Pemac Jakubec iz Temerin a, Nenada Stefanović a iz Vranj a, Vesne Marković iz Subotic e, Caj e Kojadinović iz Priboj a, Snežane Lazić iz Niš a, Jasne Biščić iz Mačvansk e Mitrovic e, Jefte Miličević a iz Sremsk e Mitrovic e, Steva Glavonjić a iz Guč e, Mileve Tomović iz Kragujevc a, Svetlane Begović Pantić iz Beograd a, Joje Štrbc a iz Veliko g Gradišt a, Bisere Marković iz Vladimir aca, Aleksandr a Gudurić a iz Nov og Sad a, Vjere Đurišić iz Beograd a, Dragana Atanasijević a iz Beograd a, Radomir a Vujačić a iz Niš a, Vide Brdarić iz Valjev a, Dragane Lazarević iz Jagodin e, Tomislava Vučković a iz Jagodin e, Danijele Kozomor e iz Nov og Sad a, Ksenije Filipović iz Mladenovc a, Nade Toković iz Beograd a, Miroslava Veličković a iz Leskovc a, Dragice Popesku iz Beograd a, Sanje Tonković iz Subotic e, Tomislava Stojanović a iz Vlasotinc a, Olg e Petković iz Babušnic e, Aleksandra Tomić a iz Beograd a, Blagoja Miletić a iz Kosovs ke Mitrovic e, Živojina Janković a iz Kragujevc a, Dragoslave Biserčić iz Brus a, Mirjane Zlatanović iz Zrenjanin a, Nad e Obradović iz Nov og Beograd a, Dragog Stojilković a iz Ristovca, Bujanov ac, Zlatije Stanišić iz Beograd a, Dragice Antonić iz Sremsk e Mitrovic e, Petronija Božović a iz Zubin og Potok a, Dušice Živković iz Jagodin e, Suzane Đurić iz Niš a, Dragice Mršić iz Ša pca, Đorđ a Žujović a iz Lazarevc a, Snežane Marić iz Požarevc a, Mire Milićević iz Beograd a, Julijane Zlatanov iz Vršc a, Nebojše Živković a iz Beograd a, Dragana Obradović a iz Valjev a, Ljubic e Petrović iz Beograd a, Svete Mančić a iz Pirot a, Velimir a Vlajković a iz Nov og Sad a, Dušana Spasić a iz Beograd a, Jelene Sićević iz Niš a, Svetlane Dimitrijević iz Ša pca, Zvonimira Maksimović a iz Niš a, Živorad a Stevanović a iz Leskovc a, Jovice Ilić a iz Leskovc a, Dragane Barbatesković iz Sremsk e Mitrovic e, Božidara Đorđević a iz Pirot a, Branislav a Popović a iz Pocersk og Pričinović a, Zlatana Kurtović a iz Nov og Pazar a, Ljiljane Komšić iz Sremsk e Mitrovic e, Margo Ristić iz Beograd a, Ljiljan e Milićević iz Beograd a, Božidar a Stanković a iz Niš a, Gojka Lazarev a iz Ša pca, Lidije Šoškić iz Beograda, Jovice Vazur e iz Beograd a, Živoslava Kuzmić a iz Đurđev a, Dragana Tacić a iz Prokuplj a, Milivoja Savin a iz Nov og Kneževc a, Novice Dimitrijević a iz Leskovc a, Veselinke Jeremić iz Niš a, Selene Janković iz Zaječar a, Senk e Radević Sarić iz Beograd a, Milorad a Mitković a iz Niš a, Stanke Pavlović iz Uroševc a, Snežane Vujisić iz Beograd a, Milivoja Milićević a iz Leskovc a, Branislava Petković a iz Sombor a, Mirjane Ivković iz Sopot a, Slavoljuba Dabić a iz Niš a, Gordan e Ilić iz Kragujevc a, Žarka Tošković a iz Leskovc a, Ivana Lazarević a iz Ša pca, Branke Semenov iz Kosovsk e Mitrovic e, Radomira Lazarević a iz Beograd a, Lidij e Vučurović iz Zvečan a, Snežane Kostić iz Leposavić a, Viktorije Stanjević iz Leskovc a, Rajke Mitić iz Irig a, Zorana Petrušić a iz Leskovc a, Mirjane Trmčić iz Užic a, Zorana Tatalović a iz Beograd a, Jelice Marković iz Gračanic e, Slobodana Marinković a iz Leskovc a, Slađane Denić iz Niš a, Predraga Nikolića iz sela Kržince, Vladičin Han , Slavka Maljević a iz Kuršumlij e, Steva Brkljač a iz Pančev a, Slobodana Antić a iz Valjeva, Sonje Filipović Vranić iz Zaječar a, Veselina Jovančević a iz Velike Ježevice, Požeg a, Miladina Nedeljković a iz Beograda, Dragice Jovanović iz Jagodin e, Novice Stoilković a iz Kragujevc a, Milorada Maletić a iz Klenj a, Branke Đorđević iz Kragujevc a, Nenada Vujošević a iz Nov og Pazar a, Nevene Lukić iz Kruševc a, Svetomira Denčić a iz Bujanovc a, Dragane Boljević iz Beograd a, Branimira Aleksić a iz Beograd a, Verice Popović iz Sremsk e Mitrovic e, Zore Lozanić iz Beograd a, Svetlane Jeremić iz Jagodin e, Ivana Mitrovsk og iz Pančev a, Dragana Milović a iz Zvečan a, Snežane Mihajlović iz Niš a, Brankic e Dašić iz Beograd a, Save Jovanović a iz Ledin aca, Vladimira Kozar a iz Beograd a, Sandre Blaško Damjanović iz Beograd a, Bajra Ragib a iz Gor e, Svetomirke Mihajlović iz Beograd a i Dragana Jocića iz Smedereva, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 155. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 9. oktobra 2012. godine, doneo je

ODLUKU

-Dušana Đurić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00416/2011-01 od 15.05.2012. godine;
-Zagorke Kolović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-0 1-156/2011-01 od 28.05.2012. godine;
-Vesne Ilić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00013/2011-01 od 26.04.2012. godine;
- Radice Petković izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-00799/2011-01 od 24.04.2012. godine;
-Vladimira Radivojević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00555/2011-01 od 19.04.2012. godine ;
-Dragiše Đorđević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-614/2011-01 od 08.03.2012. godine ;

-Stanke Krstić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-00389/2011-01 od 26.04.2012. godine;
-Predraga Nikolić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-1132/2011-01 od 19.04.2012. godine;
-Jelene Pavlović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-742/2011-01 od 16.05.2012. godine;
-Jelice Vujinović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-667/2011-1 od 23.04.2012. godine;
-Zorana Glišić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-823/2011-01 od 19.04.2012. godine;
-Čedomira Nedeljković a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-748/2011-1 od 24.04.2012. godine;
-Vujoša Tošić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00584/2011-01 od 16.05.2012. godine;
-Novice Peković a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00269/2011-01 od 08.03.2012. godine;
-Dušanke Pešterac izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00863 /2011-01 od 23.04.2012. godine;
-Erike Sarvak Barati izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00617/2011-01 od 27.04.2012. godine;
-Svetolika Vioglavin a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-01019/2011-01 od 24.04.2012. godine;
-Vere Pešić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00658/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Dragana Nešić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00910/2011-01 od 23.03.2012. godine;
-Srboljuba Stanišić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-51/2011-01 od 24.05.2012. godine;
-Rastislava Adamek a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00761/2011-01 od 15.05.2012. godine;
-Vojislava Nikolić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00118/2011-01 od 16.05.2012. godine;
-Duška Sovilj a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-01218/2011-01 od 02.04.2012. godine;
-Radomira Jovanović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00758/2011-01 od 19.04.2012. godine;
-Milutina Ilića izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-00270/2011-01 od 26.04.2012. godine;
-Nebojše Milošević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-0 1-00315/2011-01 od 24.04.2012. godine;
-Jelene Bogojević Lazić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00160/2011 -01 od 01.12.2011. godine;
-Maje Ris izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-01088/2011-01 od 15.05.2012. godine;
-Svetislava Đorđević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-869/2011-01 od 26.04.2012. godine;
-Davora Plećaš a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00139/2011-01 od 15.05.2012. godine;
-Dejana Dragović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00442/2011-01 od 28.05.2012. godine;
-Katarine Vučković izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00300/2011-01 od 24.04.2012. godine;
-Novice Mihailović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-0289/2011-01 od 08.03.2012. godine;
-Žužane Feldi izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00658/2011-01 od 24.04.2012. godine;
-Zorana Dobrosavljević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00124/2011-01 od 27.04.2012. godine;
-Borivoja Simić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00842/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Aleksandra Perunović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-01094 /2011-01 od 19.04.2012. godine;
-Verice Davidović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00838/2011-01 od 19.04.2012. godine ;
-Veselinke Milošević izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-0 1-00876/2011-01 od 14.05.2012. godine;
-Vasilija Vasić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00855/2011-01 od 28.05.2012. godine;
-Ljiljane Ristić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00766/2011-01 od 24.04.2012. godine;
-Svetlane Kovačević izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00853/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Predraga Erc a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-777/2011-01 od 15.05.2012. godine;
-Zlatice Živić Petković izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-290/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Mirjane Vržin e izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00925/2011-01 od 27.04.2012. godine;
-Stanislava Đorđević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-861/2011-01 od 25.04.2012. godine;
-Dragoslava Hajduković a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-1228/2011-1 od 25.04.2012. godine;
-Slavice Milutinović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00618/2011-01 od 24.04.2012. godine;
-Branke Kosovac izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-359/2011-01 od 23.04.2012. godine;
-Dragane Puklin izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00992/2011-01 od 14.05.2012. godine;
-Milana Radulović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00425/2011-01 od 15.05.2012. godine;
-Tomislava Potić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-291/2011-01 od 24.05.2012. godine;
-Mirjane Pajtić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00379/2011-01 od 16.05.2012. godine;
-Milisava Spasića izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-147/2011-01 od 23.04.2012. godine;
-Ljubodraga Pljakić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00091/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Leposave Ralić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-917/2011-01 od 27.04.2012. godine;
-Radomira Milikić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 117-00-00088/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Danice Kosovac izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-107/2011-01 od 01.12.2011. godine;
-Biljane Đuričić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-01104/2011-01 od 23.05.2012. godine;
-Nevenke Kaluđerović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-0058 3/2011-01 od 15.04.2012. godine;
-Dejana Knežević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00711/2011-01 od 15.05.2012. godine;
-Zorice Cvejić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00284/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Natalije Bobot izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00723/2011-01 od 08.03.2012. godine;
-Zorana Dragović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-306/2011-01 od 14.05.2012. godine;
-Ljiljane Grujić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00968/2011-01 od 27.04.2012. godine;
-Nade Stamenić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-913/2011-01 od 24.05.2012. godine;
-Nikole Vazur e izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00417/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Milanke Ivanić Jankulov izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00964/2011-01 od 24.05.2012. godine;
-Predraga Gligorijević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00849/2011-01 od 15.03.2012. godine;
-Suzane Dimitrijević izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-996/2011-01 od 15.05.2012. godine;
-Marije Vučićević izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00866/2011-01 od 23.05.2012. godine ;
-Momčila Krstić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00234/2011-01 od 30.05.2012. godine ;
-Adelaide Anđelković izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-01095/2011-01 od 10.11.2011.godine;
-Rose Kulić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-969/2011-01 od 30.03.2012. godine;
-Gordane Cmiljanović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-655/2011-01 od 27.04.2012. godine ;
-Jovana Stojanović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-598/2011-01 od 14.05.2012. godine;
-Vesne Vinš izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-14/2011-01 od 23.05.2012. godine;
-Ružice Martinović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-01186/2011-01 od 26.04.2012. godine;
-Milojke Zeković izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-01130/2011-01 od 05.04.2012. godine;
-Tatjane Pemac Jakubec izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-1105/2011-01 od 27.04.2012. godine ;
-Nenada Stefanović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj .010- 01-00736/2011-01 od 26.04.2012. godine;
-Vesne Marković izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-01199/2011-01 od 23.04.2012. godine;
-Caje Kojadinović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00821/2011-01 od 14.05.2012. godine;
-Snežane Lazić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-00376/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Jasne Biščić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-382/2011-01 od 19.04.2012. godine;
-Jefte Miličević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00081/2011-01 od 24.05.2012. godine;
-Steva Glavonjić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00186/2011-01 od 24.04.2012. godine;
-Mileve Tomović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-645/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Svetlane Begović Pantić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00007/2011-01 od 29.03.2012. godine;
-Joje Štrbc a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-272/2011-01 od 25.05.2012. godine;
-Bisere Marković izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-1185/2011-01 od 28.05.2012. godine;
-Aleksandra Gudurić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-164/2011-01 od 24.04.2012. godine;
-Vjere Đurišić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 01 0-01-185/2011-01 od 30.03.2012. godine;
-Dragana Atanasijević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-280/2011-01 od 16.05.2012. godine;
-Radomira Vujačić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-100/2011-01 od 27.04.2012. godine;
-Vide Brdarić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-710/2011-01 od 26.04.2012. godine;
-Dragane Lazarević izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-1018/2011-01 od 25.04.2012. godine ;
-Tomislava Vučković a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-0 1-00880/2011-01 od 23.05.2012. godine;
-Danijele Kozomor e izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-597/2011-01 od 23.05.2012. godine;
-Ksenije Filipović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00884/2011-01 od 24.05.2012. godine;
-Nade Toković izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-01194/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Miroslava Veličković a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 0 10-01-35/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Dragice Popesku izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-878/2011-01 od 30.03.2012. godine;
-Sanje Tonković izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-692/2011-01 od 14.05.2012. godine;
-Tomislava Stojanović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-886/2011-01 od 12.04.2012. godine;
-Olge Petković izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-18/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Aleksandra Tomić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-74/2011-01 od 15.05.2012. godine;
-Blagoja Miletić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00237/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Živojina Janković a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00314/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Dragoslave Biserčić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-1192/2011-01 od 16.05.2012. godine;
-Mirjane Zlatanović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00921/2011-01 od 28.05.2012. godine;
-Nade Obradović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-66/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Dragog Stojilković a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-733/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Zlatije Stanišić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-00662/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Dragice Antonić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00174/2011-01 od 22.07.2011. godine;
-Petronija Božović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00684/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Dušice Živković izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00988/2011-01 od 28.05.2012. godine ;
-Suzane Đurić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00247/2011-01 od 24.05.2012. godine;
-Dragice Mršić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-944/2011-01 od 25.04.2012. godine;
-Đorđa Žujović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-745/2011-01 od 23.05.2012. godine;
-Snežane Marić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00032/2011-01 od 28.05.2012. godine;
-Mire Milićević izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00625/2011-01 od 28.05.2012. godine;
-Julijane Zlatanov izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-01176/2011-01 od 16.05.2012. godine;
-Nebojše Živković a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-1171/2011-01 od 15.03.2012. godine;
- Dragana Obradović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-01031/2011-01 od 23.04.2012. godine;
-Ljubice Petrović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 01 0-01-53/2011-01 od 23.05.2012. godine;
-Svete Mančić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-822/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Velimira Vlajković a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-716/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Dušana Spasić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00688/2011 -01 od 30.05.2012. godine ;
-Jelene Sićević izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-264/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Svetlane Dimitrijević izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00266/2011-01 od 26.04.2012. godine;
-Zvonimira Maksimović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00772/2011-01 od 24.04.2012. godine;
-Živorada Stevanović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-0009 3/2011-01 od 30.05.2011. godine;
-Jovice Ilić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00033/2011-01 od 28.05.2012. godine;
-Dragane Barbatesković izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-179/2011-1 od 14.05.2012. godine;
-Božidara Đorđević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-765/2011-01 od 16.05.2012. godine;
-Branislava Popović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00654/2011-01 od 25.04.2012. godine;
-Zlatana Kurtović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-240/2011-01 od 02.04.2012. godine;
-Ljiljane Komšić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00447/2011-01 od 23.05.2012. godine;
-Margo Ristić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-788/2011-01 od 28.05.2012. godine;
-Ljiljane Milićević izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-576/2011-01 od 23.05.2012. godine;
-Božidara Stanković a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-01230/2011-01 od 23.05.2012. godine ;
-Gojka Lazarev a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00017/2011-01 od 23.05.2012. godine;
-Lidije Šoškić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-001211/2011-01 od 29.05.2012. godine;
- Jovice Vazur e izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-421/2011-01 od 28.05.2012. godine;
-Živoslava Kuzmić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00620/2011-01 od 24.05.2012. godine ;
-Dragana Tacić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-709/2011-01 od 23.05.2012. godine;
-Milivoja Savin a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 117-00-00194/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Novice Dimitrijević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00205/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Veselinke Jeremić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00887/2011-01 od 25.05.2012. godine;
-Selene Janković izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-1222/2011-01 od 25.04.2012. godine;
-Senke Radević Sarić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-00195/2011-01 od 30.03.2012. godine;
-Milorada Mitković a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00825/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Stanke Pavlović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-942/2011-01 od 24.05.2012. godine;
-Snežane Vujisić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-373/2011-01 od 21.10.2011. godine;
-Milivoja Milićević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-00119/2011-01 od 22.07.2011. godine;
-Branislava Petković a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00947/2011-01 od 24.05.2012. godine;
-Mirjane Ivković izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-494/2011-01 od 14.05.2012. godine;
-Slavoljuba Dabić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-00646/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Gordane Ilić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 117-00-00037/2011-01 od 19.03.2012. godine;
-Žarka Tošković a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-01136/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Ivana Lazarević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-839/2011-01 od 28.05.2012. godine;
-Branke Semenov izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-45/2011-01 od 24.05.2012. godine;
-Radomira Lazarević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-30/2011-01 od 05.04.2012. godine;
-Lidije Vučurović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-1098/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Snežane Kostić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 119- 05-00556/2010-01 od 22.07.2011. godine,
-Viktorije Stanjević izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 01 0-01-943/2011-01 od 15.05.2012. godine;
-Rajke Mitić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-0 1-00900/2011-01 od 23.05.2012. godine;
-Zorana Petrušić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-904/2011-01 od 27.04.2012. godine;
-Mirjane Trmčić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-01200/2011-01 od 23.04.2012. godine;
-Zorana Tatalović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00767/2011-01 od 19.10.2011.godine;
-Jelice Marković izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-673/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Slobodana Marinković a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 01 0-01-847/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Slađane Denić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-615/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Predraga Nikolić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00824/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Slavka Maljević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 01 0-01-648/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Steva Brkljač a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-00046/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Slobodana Antić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00868/2011-01 od 25.04.2012. godine;
-Sonje Filipović Vranić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-108/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Veselina Jovančević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-891/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Miladina Nedeljković a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-00397/2011-01 od 15.05.2012. godine;
-Dragice Jovanović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00669/2011-01 od 25.04.2012. godine;
-Novice Stoilković a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00616/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Milorada Maletić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00894/2011-01 od 25.05.2012. godine;
-Branke Đorđević izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00752/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Nenada Vujošević a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00249/2011-01 od 28.05.2012. godine;
-Nevene Lukić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00248/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Svetomira Denčić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00075/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Dragane Boljević izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-00083/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Branimira Aleksić a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00293/2011-01 od 29.05.2012. godine;
-Verice Popović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-00120/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Zore Lozanić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-0 1-01190/2011-01 od 28.05.2012. godine;
-Svetlane Jeremić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-196/2011-01 od 28.05.2012. godine;
-Ivana Mitrovsk og izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-441/2011-01 od 25.05.2012. godine;
-Dragana Milović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-00795/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Snežane Mihajlović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010 -01-469/2011-01 od 28.05.2012. godine;
-Brankice Dašić izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-01093/2011-01 od 25.05.2012. godine;
-Save Jovanović a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010- 01-01016/2011-01 od 23.05.2012. godine;
-Vladimira Kozar a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 0 10-01-11/2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Sandre Blaško Damjanović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00010 /2011-01 od 30.05.2012. godine;
-Bajra Ragib a izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-00231/2011-01 od 29.05.2012. godine ;
-Svetomirke Mihajlović izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-0 1-00437/2011-01 od 24.05.2012. godine; i
-Dragana Jocića izjavljena protiv odluke Visokog saveta sudstva broj 010-01-0007/2011-01 od 29.03.2012. godine,

Obrazloženje

1. Dušan Đurić iz Pirota i druga lica navedena u uvodu i izreci ove odluke, podnela su Ustavnom sudu žalbe protiv odluka Visokog saveta sudstva donetih u postupku u kome je odlučivano o njihovim prigovorima podnetim protiv odluka prvog sastava Visokog saveta sudstva kojima je utvrđeno da podnosioci u postupku opšteg izbora sudija nisu izabrani na stalnu sudijsku funkciju u skladu sa Zakonom o sudijama („Službeni glasnik RS“, br. 116/08, 58/09 i 104/09), te da im je sa 31. decembrom 2009. godine prestala sudijska dužnost. Odlukama koje su žalbama osporene pred Ustavnim sudom u postupku preispitivanja odluka prvog sastava Visokog saveta sudstva odbijeni su prigovori podnosilaca žalbi.
Žalbe su izjavljene zbog bitnih povred a postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prava, kao i zbog „povrede ustavnog prava i prava garantovanih Evropskom konvencijom“. Podnosioci žalbi, između ostalog, kao jednu od bitnih povreda postupka ističu sastav Visokog saveta sudstva koji je odlučivao o izjavljenim prigovorima i način odlučivanja u tom postupku, ukazujući da su u radu i odlučivanju učestvovali i članovi Visokog saveta sudstva koji su donosili odluke u postupku opšteg izbora, a koje su, upravo zbog značajnih propusta u postupku donošenja, predmet preispitivanja.
2. Ustavni sud je u sprovedenom postupku utvrdio: da su svi podnosioci žalbi do 15. jula 2009. godine, kada je Visoki savet sudstva, u „Službenom glasniku RS,“ broj 52/09, objavio oglas za izbor sudija u sudovima opšte i posebne nadležnosti u Republici Srbiji, obavljali sudijsku dužnost u nekom od tada postojećih redovnih sudova; da su blagovremeno podneli prijave na oglas za izbor na stalnu sudijsku funkciju u neki/neke od sudova u Republici Srbiji; da je Visoki savet sudstva 16. decembra 2009. godine doneo Odluku o izboru sudija na stalnu sudijsku funkciju u sudovima opšte i posebne nadležnosti, koja je objavljena u „Službenom glasniku Republike Srbije“, broj 106/09, od 17. decembra 2009. godine , i da je 25. decembra 2009. godine isti organ doneo Odluku broj 06-00-37/2009-01 kojom je u stavu I izreke utvrđeno da sudijama koje nisu izabrane u skladu sa Zakonom o sudijama („Službeni glasnik RS“, broj 116/08) prestaje sudijska dužnost sa 31. decembrom 2009. godine, pri čemu su u tač. 1. do 837. navedena imena i prezimena sudija i naziv suda u kome su obavljali sudijsku dužnost, a u stavu II izreke određeno je da navedene sudije imaju pravo na naknadu plate, koju će utvrditi vršilac funkcije predsednika onog suda u kojem to pravo treba da ostvare; da je po osnovu ovih odluka podnosiocima žalbi prestala sudijska dužnost, jer nisu izabrani ni u jedan sud za koji su podneli prijavu. Ustavni sud je takođe utvrdio: da je Visoki savet sudstva tokom 2010. godine u odnosu na većinu podnosi laca žalbi doneo pojedinačne odluke kojima je utvrdio da nisu izabrani za sudije u skladu sa Zakonom o sudijama, u kojima je naveo razloge zbog kojih svaki od podnosilaca ne ispunjava uslove iz člana 45. Zakona u pogledu Zakonom propisanih kriterijuma za izbor sudija (stučnost, osposobljenost, odnosno dostojnost); da su se podnosioci žalbi, povodom donetih odluka prvog sastava Visokog saveta sudstva, obraćali Ustavnom sudu sa zahtevom za ustavnosudsku zaštitu. Konačno, utvrđeno je da je Visoki savet sudstva u postupku preispitivanja odluka prvog sastava Visokog saveta sudstva doneo odluke koje se osporavaju podnetim žalbama i da su tim odlukama odbijeni prigovori podnosilaca i potvrđene odluke prvog sastava Visokog saveta sudstva.
Iz do sada održanih rasprava po žalbama neizabranih sudija, kao i uvidom u spise predmeta koje je Ustavnom sudu dostavio Visoki savet sudstva, Sud je utvrdio: da su u stalnom sastavu Visokog saveta sudstva koji je odlučivao o prigovorima neizabranih sudija, kao članovi po položaju bila lica koja su, personalno, u istom svojstvu bila i članovi prvog sastava Visokog saveta sudstva (predsednik Vrhovnog kasacionog suda, ministar nadležan za pravosuđe i predsednik nadležnog odbora Narodne skupštine), te da ova konstatacija važi i za jednog od izbornih članova Visokog saveta sudstva – lice koje se bira iz reda advokata; da ne postoji rešenje Visokog saveta sudstva kojim se ova lica izuzimaju iz rada i odlučivanja o prigovorima; da su navedena lica bila prisutna na sednicama Visokog saveta sudstva na kojima se odlučivalo o prigovorima i da su činila kvorum za rad Visokog saveta sudstva; da su se prilikom odlučivanja uzdržavala od glasanja; da je u toku postupka odlučivanja o prigovorima protiv jednog izbornog člana Visokog saveta sudstva iz reda sudija pokrenut krivični postupak i određen pritvor; da je u toku ovog postupka jedan od izbornih članova iz reda sudija podneo ostavku; da je tokom ovog postupka u odnosu na izbornog člana Visokog saveta sudstva iz reda profesora pravnog fakulteta Agencija za borbu protiv korupcije 9. decembra 2010. godine donela rešenje broj 020-00-002442010-06 kojim je utvrđeno da je Predrag Dimitrijević, na javnoj funkciji dekana Pravnog fakulteta u Nišu prihvatanjem druge javne funkcije - člana Visokog saveta sudstva, postupio suprotno odredbi člana 28. stav 2. Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, zbog čega mu javna funkcija člana Visokog saveta sudstva prestaje po sili zakona, da je Odbor Agencije za borbu protiv korupcije 9. marta 2011. godine, rešavajući o žalbi Predraga Dimitrijevića izjavljenoj protiv navedenog prvostepenog rešenja, doneo rešenje broj 012-00-00003/2011-02, kojim je odbio žalbu kao neosnovanu , a da Narodna skupština, prema saopštenju sa sednice od 29. decembra 2011. godine, nije prihvatila predlog za prestanak funkcije navedenom članu Visokog saveta sudstva.
3. Odredbama Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07 i 99/11) propisano je: da Ustavni sud odlukom odlučuje u postupku po žalbi sudija na odluku o prestanku funkcije i druge odluke Visokog saveta sudstva (član 45. tačka 12 )); da Ustavni sud na sednici Velikog veća, koje čine predsednik Ustavnog suda i sedam sudija, između ostalog, donosi odluke iz člana 45. tačka 12) ovog zakona i da Ustavni sud ima dva velika veća (član 42b stav 1. tačka 1 ) i stav 4.).
Ustavni sud je ocenio da se u odnosu na sve podnosioce žalbi – neizabrane sudije, postavljaju ista sporna pravna pitanja, pa je iz tog razloga celishodno i racionalno da u predmetima svih podnosilaca navedenih u uvodu spoji postupke i o podnesenim žalbama odluči jednom odlukom. Zbog toga je Ustavni sud, saglasno odredbama člana 42. st. 1. i 4. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, br. 24/08, 27/08 i 76/11), spojio predmete po žalb ama neizabranih sudija naveden ih u uvodu i izreci ove odluke, radi vođenja jedinstvenog postupka i donošenja jedne odluke.
4. Ustavni sud je, na sednici održanoj 11. jula 2012. godine, doneo Odluku VIIIU-534/2011 kojom je usvojio žalbe Zorana Jovanovića i drugih neizabranih sudija navedenih u Odluci podnete protiv odluka Visokog saveta sudstva o odbijanju njihovih prigovora protiv odluka prvog sastava Visokog saveta sudstva kojima je utvrđeno da im je zbog neizbora na stalnu sudijsku funkciju utvrđen prestanak sudijske dužnosti sa 31. decembrom 2009. godine. Sud je utvrdio da u postupku odlučivanja o prigovorima podnosilaca žalbi nije oborena pretpostavka da podnosioci ispunjavaju uslove za izbor na stalnu sudijsku funkciju, pa je poništio ožalbene odluke Visokog saveta sudstva i naložio mu da, u roku od 60 dana od dana prijema Odluke, bude izvršen izbor podnosilaca žalbi u skladu sa članom 30. Pravila za primenu Odluke o utvrđivanju kriterijuma i merila za ocenu stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti i za postupak preispitivanja odluka prvog sastava Visokog saveta sudstva o prestanku sudijske dužnosti („Službeni glasnik RS“, br. 35/11 i 90/11).
5. Ustavni sud je iz sadržine žalbi Dušana Đurića i drugih podnosilaca navedenih u uvodu i izreci, dokaza koji su uz njih priloženi i dokumentacije u spisima predmeta koje je dostavio Visoki savet sudstva za sve podnosioce, utvrdio da su podnosioci žalbi u postupku koji se vodio pred Visokim savetom sudstva bili u istoj pravnoj situaciji kao i neizabrane sudije o čijim žalbama je odlučeno u predmetu ovoga suda VIIIU-534/2011.
Polazeći od navedenog, Ustavni sud je doneo Odluku kao u izreci koja je utemeljena na razlozima navedenim u obrazloženju Odluke Ustavnog suda VIIIU-534/2011 od 11. jula 2012. godine („Službeni glasnik RS“, broj 71/12).
Ustavni sud je na osnovu odredbe člana 101. u vezi sa članom 103. Zakona o Ustavnom sudu usvojio žalbe svih neizabranih sudija označenih u uvodu, poništio sve odluke Visokog saveta sudstva donete u postupku po prigovorima tih lica protiv odluka prvog sastava Visokog saveta sudstva i naložio Visokom savetu sudstva da, u skladu sa odredbom člana 30. Pravila za primenu Odluke o utvrđivanju kriterijuma i merila za ocenu stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti i za postupak preispitivanja odluka prvog sastava Visokog saveta sudstva o prestanku sudijske dužnosti, nakon stavljanja van snage odluka o prestanku dužnosti podnosilaca žalbi, izabere podnosioce žalbi za sudije u sud koji je preuzeo nadležnost ili deo nadležnosti suda u kome su obavljali sudijsku dužnost, vodeći računa o vrsti suda u kojem su radili, materiji u kojoj su postupali i njihovoj prijavi na oglas za izbor sudija.
Sa tim u vezi, Visoki savet sudstva je dužan da pre nego što postupi po Odluci Ustavnog suda utvrdi da li određeni podnosilac žalbe ispunjava zakonom propisane uslove za izbor na sudijsku funkciju, odnosno da li u odnosu na određenog podnosioca žalbe postoje razlozi za prestanak sudijske funkcije po sili zakona.
Donošenje ovakve odluke Ustavnog suda, kao ni odluka Visokog saveta sudstva kojom će taj organ postupajući po Odluci Ustavnog suda izabrati žalioce na stalnu sudijsku dužnost, nije smetnja Visokom savetu sudstva da , primenom odredbe člana 6. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudijama („Službeni glasnik RS“, broj 101/10) , preispita postojanje razloga koji ukazuju na sumnju u njihovu stručnost, osposobljenost ili dostojnost. On to može učiniti i u odnosu na žalioce, pod uslovima i na način na koji je citiranom odredbom Zakona ovlašćen da preispita postojanje sumnje u stručnost, osposobljenost i dostojnost već izabranih sudija na stalnu sudijsku dužnost.
6. Na osnovu svega navedenog i odredaba člana 42b stav 1. tačka 1) i člana 45. tačka 12) Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je doneo Odluku kao u izreci.

PREDSEDNIK VEĆA
dr Dragiša B. Slijepčević

IZDVOJENO MIŠLjENjE U PREDMETU VIIIU-413/2012

Sudija dr Olivera Vučić

Prihvatajući odluku Ustavnog suda kojom se utvrđuje da u postupku odlučivanja o prigovorima podnosilaca žalbi nije oborena pretpostavka da podnosioci ispunjavaju uslove za izbor na stalnu sudijsku funkciju, poništavaju odluke Visokog saveta sudstva koje su u tom postupku donete i nalaže Visokom savetu sudstva da, u roku od 60 dana od dana prijema ove odluke, izvrši izbor podnosilaca žalbi u skladu sa članom 30 Pravila za primenu Odluke o utvrđivanju kriterijuma i merila za ocenu stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti i za postupak preispitivanja odluka prvog sastava Visokog saveta sudstva o prestanku sudijske dužnosti („Službeni glasnik RS“, br. 35/11 i 90/11), ovom prilikom izdvajam mišljenje u odnosu na neke delove obrazloženja, jer ih, iz više ozbiljnih razloga, smatram neprihvatljivim. Preciznosti radi, ističem da se ovo izdvojeno mišljenje suštinski odnosi na prvu odluku Ustavnog suda (VIIIU-534/2011. donetu na sednici Ustavnog suda od 11. jula 2012. godine), kojom je usvojena „prva grupa“ žalbi neizabranih sudija, jer je u njoj sadržano izvorno i celovito obrazloženje ovakve odluke Suda.
Dve su stvari ključne za moje neslaganje sa obrazloženjem sadržanim u ovoj odluci Ustavnog suda.
Prva se odnosi na argumentaciju vezanu za sastav Visokog saveta sudstva, koja je, po mome razumevanju stvari, i ključno uporište ovog obrazloženja i fundamentalni razlog za izloženu sadržinu izreke ove odluke, a druga na posledice istih tih konstatacija vezanih za sastav Visokog saveta sudstva, koje se, opet, po mome sudu, pravno potpuno pogrešno i neodrživo nepravedno odnose samo na odluke koje je donosio Visoki savet sudstva u odnosu na neizabrane sudije, a ne na sve odluke ovoga organa, dakle i na one kojima je izvršio izbor sudija, i to, logično, kako svojim prvim izbornim radnjama, tako i ovim potonjim, kojima je usvajao podnete prigovore prvobitno neizabranih sudija.
Kako sam uporno i pomalo već zamorno za sebe, moje kolege u Sudu i stručnu i opštu javnost, izdvajala proteklih godina mišljenja u odnosu na bezmalo sve odluke Ustavnog suda donošene po pitanjima „reforme pravosuđa“, i tako, prirodno, mnogo toga u vezi sa samom ovom reformom i postupanjem Ustavnog suda u vezi sa spornim pravnim pitanjima koje je njen pravni osnov i samo sprovođenje otvaralo, već napisala, ovom prilikom izreći ću samo suštinu moga protivljenja, bez ponavljanja opsežne argumentacije. Ili, drugim rečima, kako je „sve već rečeno“ u mome odnosu sa Ustavnim sudom u pogledu odluka donetih po pitanjima pravosudne reforme, i to u nekoliko navrata, suština ovog izdvojenog mišljenja je u upućivanju jednog prostog pitanja Ustavnom sudu, a to je - zašto Ustavni sud nije posegnuo za ovom argumentacijom pre više od dve godine kada se pitanje sastava Visokog saveta sudstva postavljalo u svakom podnesku neizabranih sudija i kada je stručna i naučna javnost o tom pitanju jasno izrekla svoj sud? Još jednostavnije, sada ponuđenu argumentaciju o značaju manjkavog sastava Visokog saveta sudstva i posledice koje usled te činjenice nastupaju, ja ne vidim suštinski različitom od one koja je bila moguća, po meni i jedino moguća - iz razloga što je bila saglasna Ustavu, u vreme prvog izjašnjavanja Ustavnog suda o suštinski istoj spornoj stvari. Da podsetim: u svojoj odluci VIIIU- 102/2010. („Službeni glasnik RS“, br. 41/10), Ustavni sud je ceneći navode žalbe Zorana Saveljića o sastavu Visokog saveta sudstva koji je odlučivao u postupku izbora, a u kojima je istaknuto „da je Visoki savet sudstva konstituisan 6. aprila 2009. godine u nepotpunom sastavu, bez tri člana - advokata, profesora pravnog fakulteta i jednog sudije, da se organ čije postojanje predviđa Ustav može konstituisati u nepotpunom sastavu samo ako je takva mogućnost predviđena zakonom na nesumnjiv i izričit način i da Ustavni zakon i Zakon o Visokom savetu sudstva ne sadrže odredbu koja bi omogućavala konstituisanje Visokog saveta sudstva u nepotpunom sastavu“, Ustavni sud je, dakle, na ove navode, izložio svoj stav na sledeći način: „Ustavni sud smatra da se legitimnost rada jednog državnog organa kao što je Visoki savet sudstva, pored ostalog, ostvaruje njegovim konstituisanjem u punom sastavu. Međutim, različite okolnosti mogu uticati na to da pojedini članovi koji ulaze u sastav državnog organa ne budu izabrani u rokovima predviđenim Ustavnim zakonom i zakonom, što se dogodilo i prilikom izbora izbornih članova prvog sastava Visokog saveta sudstva“. I sve tako i pored notornih i neumoljivih činjenica, da Visoki savet sudstva, kao i svaki drugi državni organ, postoji samo kada su njegov izbor i sastav u skladu sa Ustavom (član 153. st. 2, 3 i 4 Ustava RS), i odgovarajućim zakonom (član 17. st. 1 Zakona o Visokom savetu sudstva po kome Visoki savet sudstva donosi odluke „većinom glasova svih članova“), odnosno da je sastav Visokog saveta sudstva u skladu sa Ustavom jedino i samo ako ga čini 11 članova, a nikako manje, i nezavisno od činjenice koliko članova nedostaje od Ustavom utvrđenog broja i šta je razlog njihovom izostajanju. Ponoviću i ovom prilikom ono što sam i tada isticala protiveći se ovakvom stavu Ustavnog suda. Ustavni sud je tada morao izreći, samo i jedino, sud da tadašnji Visoki savet sudstva nije ni konstituisan i tim izricanjem izreći sud samoj pravosudnoj reformi i preseći spiralu koja je nastala u daljem radu delatnika pravosudne reforme kojom je činjenjem na izvršenju jednog nauma „pročišćenja“ sudstva u Republici Srbiji prekršen Ustav Republike Srbije, podvlašćen i unižen Ustavni sud i prekršena ljudska prava sudija čije su se profesionalne sudbine našle delatnicima ove reforme pod rukom. Na kraju, za neke, možda i na početku, idejni tvorci i izvršioci ove pravosudne reforme poslali su jasnu i nedvosmislenu poruku međunarodnoj zajednici, Evropi i Evropskoj uniji, kako se to sa pravosuđem može u državi Srbiji, ili, bolje, šta se sve pravosuđu i sudijama i tužiocima može, i šta se sve, u vezi sa sudstvom i tužilaštvom, u suštini sa vladavinom prava i ljudskim pravima, čini u jednoj evropskoj državi koja teži članstvu u toj zajednici. U odnosu na pomenutu odluku izdvojila sam mišljenje, objavljeno u istom broju Službenog glasnika, u kome sam detaljno obrazložila svoje protivljenje ovakvom stavu Ustavnog suda i pokušala da obrazloženje svog oprečnog stava zasnujem na poznatim argumentima koje pružaju nauka i struka. Zato ovoga puta te argumente neću ponavljati. Ostaje samo da istaknem da je Ustavni sud u svome postupanju još te 2010. godine prednost dao legitimitetu nad legalitetom, da se preobratio u presuditelja koji svoje odluke donosi zarad procene celishodnosti, a ne zarad ocene sapravnosti - ustavnosti i zakonitosti, i da se na taj način ogrešio o svoju Ustavom utvrđenu prirodu, o svoj Ustavom uspostavljeni smisao postojanja, dakle o sam Ustav koji predstavlja merilo za sudovanje i koji treba, u svojstvu zaštitnika i čuvara, da štiti i čijem očuvanju treba da služi. Koliko se ogrešio o Ustav Ustavni sud se jednako ogrešio i o njime ujemčena ljudska prava, jer je podvlašćujući pravo interesu izvanpravne prirode, podvlastio ljudska prava interesu države (!?!) i, u ovom slučaju, uspeha njenog poduhvata - reforme pravosuđa. Iako tačna sa aspekta navoda i ocene nastalih činjenica, ova sadašnja opsežna analiza razloga manjkavog sastava Visokog saveta sudstva samo pokazuje koliko je Ustavni sud ignorisao ranije postojeće činjenice koje se nisu mogle ni smele ignorisati. Ova nedopustivo zakasnela revnost u brizi za pravno perfektnim sastavom organa koji donosi tako važne odluke kakve donosi Visoki savet sudstva, samo osvetljava meru ranije „neosetljivosti“ Ustavnog suda za problem u suštini istovrsnog sadržaja i značaja. Analiza koju je sada, (konačno i opravdano), preduzeo Ustavni sud, treba da dokaže da su novonastale manjkavosti vezane za sastav Visokog saveta sudstva sada drugačije prirode od onih prethodnih, da su izazvane različitim razlozima i da su stoga nepremostive sa stanovišta valjanosti, dok su, one prethodeće, kod prvog sastava Visokog saveta sudstva, bile premostive, jer su bile, kako je to Ustavni sud tada „ustvrdio“, legitimne. Možda neskromno, ali ja vidim sadašnje objašnjenje Ustavnog suda sadržano u obrazloženju ove odluke upravo u pravcu okretanja mome ranije izrečenom stavu, koji se, za razliku od stava Ustavnog suda nije menjao. Tako, iz razloga što Ustavni sud ističe sledeće: „imajući u vidu prethodno navedene odredbe Ustava, zakona (onih istih, koje su važile i u vreme donošenja prvobitne ocene o ustavnosti krnjeg sastava Visokog saveta sudstva - člana 153. Ustava i člana 17. stav 1 Zakona o Visokom savetu sudstva, primedba O. V.), i podzakonskih akata Ustavni sud konstatuje da, prema prirodi svojih nadležnosti i ovlašćenja, Visoki savet sudstva ima svojstvo svojevrsnog „suda“ (tribunala), jer neposredno odlučuje o pravima i obavezama sudija (njihovom statusu i položaju), te da stoga njegove odluke i postupak u kome se one donose podležu zahtevima pravičnog suđenja. Stoga Ustavni sud nalazi da je za odlučivanje o podnetim žalbama od značaja i odredba člana 32. stav 1. Ustava kojom se svakome jemči pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega“. Kako je moguće iste akte u kojima su sadržane istovetne norme drugačije razumeti i tumačiti u istoj pravnoj stvari? Kako je moguće da takvom postupanju pribegne Ustavni sud? Šta je to sledeće što će Ustavni sud oceniti kao moguće i valjano postupanje, kasnije se možda i predomisliti, ali nastale posledice više neće biti u mogućnosti da izmeni? Kako će Ustavni sud čuvati svoj ugled sveopšteg kontrolora od poverenja, čiji se sud ne proverava, ako sebi dopusti da propusti ono što se nikako ne bi smelo? Zato iznova postavljam jednostavno pitanje: zar raniji sastav Visokog saveta sudstva nije „prema prirodi svojih nadležnosti i ovlašćenja“ ... imao „svojstvo svojevrsnog suda (tribunala)“, i zar nije i taj sastav Visokog saveta sudstva „neposredno odlučivao o pravima i obavezama sudija (njihovom statusu i položaju“ (!?!), i zar nisu i njegove odluke i postupak u kome su one donošene podlegale „zahtevima pravičnog suđenja“? Zar je u ranijem postupanju Visoki savet sudstva bio oslobođen obaveze da svakome svojim radom obezbedi ujemčeno pravo da „nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama...“? Šta je bio izvor oslobađanja od te ustavne i civilizacijske obaveze, ko je bio vlastan da takvo oslobađanje dozvoli ili omogući, i, na kraju, ko su bili članovi tog sastava Visokog saveta sudstva, budući svi pravnici po obrazovanju, koji su na takvo oslobađanje pristali? Kako je tada poštovan Ustav Republike Srbije i Zakon o Visokom savetu sudstva i koja je sudbina pojedinaca koji su vršeći te svoje funkcije na prikazani način „poštovali“ važeći Ustav i pomenuti Zakon, budući, opet, da su bili vrsni poznavaoci prava, pa tako, za očekivati je, i Ustava i važećih zakona?
Druga, po mojoj oceni, ključna stvar koja je, kako sam na početku istakla, sadržana u obrazloženju ove odluke i sa kojom se ne mogu složiti, odnosi se na posledice koje iznete konstatacije i tvrdnje Ustavnog suda proizvode. Ako se složimo sa naknadno stečenim uverenjem Ustavnog suda, koje je preraslo u suštinski stav Suda o datoj spornoj pravnoj stvari, posledice koga su donete odluke ovakve sadržine, i koji se odnosi na manjkavost sastava Visokog saveta sudstva i s tim u vezi manjkavost procedura donošenja odluka, neumitno se nameće pitanje kako je moguće smatrati valjanim donete odluke kojima su prigovori usvajani? Jednako pitanje sam postavljala i kod ocene odluka prvog sastava Visokog saveta sudstva. Možda je ipak potrebno da ovo svoje pitanje temeljnije obrazložim. Radi se o sledećem. Nepotpuni sastav Visokog saveta sudstva (prvi sastav), koji je svojim odlučivanjem i tako donetim odlukama imao za posledicu izbor određenog broja sudija, kao i neizbor svih ovih sudija koje su se pred Ustavnim sudom pojavile kao podnosioci žalbi protiv odluka Visokog saveta sudstva u stalnom sastavu (donetih u postupku u kome je odlučivano o njihovim prigovorima podnetim protiv odluka prvog sastava Visokog saveta sudstva), po mojoj oceni morao se odraziti jednako na sve odluke koje je doneo ovaj organ. Morao je proizvesti istu posledicu. Dakle, manjkavost sastava, neustavno sačinjenog organa, morala je biti osnov za jednaku ocenu valjanosti kako „pozitivnih“, tako i „negativnih“ odluka koje je ovaj organ doneo. Neustavnost vezana za sastav jednog organa koji je utvrđen ustavom, ne može se različito vrednovati s obzirom na sadržinu odluka koju taj organ donosi, preciznije, ne mogu odluke jedne sadržine opstajati, a druge biti obesnažene. Sve te odluke doneo je organ istog (manjkavog) sastava i po istoj (manjkavoj) proceduri. Još jednostavnije, sve donete odluke neustavno sastavljenog organa morale su podeliti istu sudbinu. Zato je bilo ne samo opravdano, već jedino saglasno pravu, sve odluke još prvog sastava Visokog saveta sudstva ceniti na jednak način i pristupiti njihovom ponovnom donošenju od strane valjano, po slovu ustava, sačinjenog organa, naravno, pod uslovom, da je Ustavni sud tada manjkavost sastava cenio kao neustavnost, a ne legitimnu, oprvdljivu okolnost. Drugim rečima, reformski zahvat je još tada, nakon delovanja prvog sastava Visokog saveta sudstva, kada već celokupan naum pravosudne reforme nije osporen iz razloga neustavnosti osporenih pravosudnih zakona i rušenja načela stalnosti sudijske funkcije uvedenog još Ustavom Republike Srbije od 1990. godine, trebalo ponoviti u celini. Sve što se nakon toga dešavalo bilo je činjenje grešaka u serijama, popravljanje nepopravljivog. Zakonodavac je svojim izmenama pred Ustavnim sudom osporavanih zakona tonuo sve dublje u nerazmrsive ponore neustavnosti. Ustavni sud je, sa svoje strane, ponoviću - po mojoj oceni, ceneći ove poteze zakonodavca na način kako je to učinio tonuo sve dublje u teško obrazložive poteze, ne suočavajući se sa belodanom neustavnošću i ugrožavajući svoju poziciju i svoj integritet sve snažnije i sa sve manje izglednom mogućnošću za popravljanje stvari. Tako je došlo i do ocene ustavnosti i zakonitosti postupanja Visokog saveta sudstva u stalnom sastavu i do odluka koje su pred nama. Ustavni sud je odlučio da sastav ovakvog organa u uslovima postojanja jasnih ustavnih i zakonskih rešenja ne može biti cenjen kao pravno valjan. I to je sasvim u redu. Ali nije i ne može biti u redu i ocena izrečena u pogledu posledica koje iz takve odluke proizlaze. Ne leči neustavnost sastava jednog organa činjenica da je on doneo ispravnu, sadržinski dobru odluku. Ako se takva činjenica smatra dovoljnim osnovom za osporavanje odluke jedne sadržine, ponoviću, bez obzira na zadovoljavajuću sadržinu drugih odluka koje je isti organ doneo, one se moraju osporiti iz istog razloga, jer se taj razlog mora odnositi na celokupni rezultat rada takvog organa. U jednom od ranije napisanih izdvojenih mišljenja, iznela sam svoj stav da su izbori i neizbori sudija u procesu obavljene pravosudne reforme povezani kao sistem spojenih sudova. Ne mogu se razdvojiti, pogotovo ako se neki osporavaju iz razloga koji su u gore napisanim redovima obrazlagani. Odluke o izboru sudija u situaciji u koju su, bez svoje krivice, dovedene ove sudije ovakvim načinom izbora (bilo odlukama prvog sastava Visokog sastava sudstva, bilo usvajanjem prigovora od strane ovog organa u stalnom sastavu), ne može da „spasi“ nikakvo pravno obrazloženje. Ono se jednostavno u datim okolnostima ne može sačiniti. Može ih „spasiti“ politička odluka, postizanje konsenzusa da se neće vršiti reforma reforme iz političkih razloga - da Srbija ne bi potonula još dublje u vrtlog posledica ranijih činjenja i da bi sa što manje rana posle ovakve reforme pravosuđa izašla pred svoje građane, Evropu i svet. Nesporno da je to legitimno, ali teško i pravno perfektno. Zato „spašavanje“ takve prirode i nije u nadležnosti Ustavnog suda.

Sudija Ustavnog suda,
Dr Olivera Vučić